Litoŭskaja prezidentka Dala Palikarpaŭna Hrybaŭskajcie vyjaviła, što častku ź dzieviaci kandydataŭ, jakija ŭdzielničali ŭ prezidenckich vybarach, finansavaŭ i padtrymlivaŭ Kreml.
Na čym hruntujecca takaja vysnova?
U 2006 hodzie prakramloŭskim kandydatam ličyli Alaksandra Kazulina, letaś — Uładzimira Niaklajeva i Andreja Sańnikava.
Kudy trapiŭ Kazulin i chto jaho vyzvaliŭ? Kreml?
Dzie siadzić Sańnikaŭ i chto za jaho zmahajecca? Kreml?
(Uładzimir Niaklajeŭ nie za kratami tolki tamu, što jamu nie dali dajści da Płoščy.)
Jašče adzin pierł ad razumnicy Dali: častka pradstaŭnikoŭ biełaruskaj apazicyi amal nie kažuć pra niezaležnaść krainy, a prosta imknucca atrymać bolš hrošaj.
Hetaja vilenskaja spartsmienka byccam nie viedaje, što samaj vialikaj pahrozaj dla niezaležnaści Biełarusi źjaŭlajecca spartsmien
Stvarajecca ŭražańnie, što kiraŭnica litoŭskaj dziaržavy paprostu retranśluje svajho siabra ź Mienska.Pra toje, što pradstaŭniki imknucca atrymać bolš hrošaj, kaža i jon. I jon paśla padziej 19 śniežnia šukaŭ «maskoŭski śled» i vyličvaŭ u šerahach apazicyi ahientaŭ Kramla.
I samaje ahidnaje. Dla vilenskaj razumnicy niezaležnaść Biełarusi kaštoŭnaja nie sama pa sabie, a tolki tamu, što heta adpaviadaje nacyjanalnym intaresam Litvy. Z hetaha vykazvańnia
možna zrabić vysnovu, što hałoŭny čynoŭnik Biełarusi, jaki mižvoli musiŭ stać niezaležnikam, — abaronca intaresaŭ Litvy. Što nazyvajecca, prypłyli.
U svoj čas karol Ispanii Chuan Karłas na całkam aficyjnaj sustrečy rytaryčna spytaŭsia ŭ Uha Čavesa: ci nie zatknuŭsia b ty?
Chto paraić zatknucca Dali Palikarpaŭnie Hrybaŭskajcie?