Alaksandr Prachanaŭ, hałoŭny cymbalist našaj śviatoj słavianskaj jednaści, napisaŭ pranikniony tekst pra Biełaruś. «Biełarusija rodnaja». Hetaja spoviedź nie moža nie začapić za samuju łytku dušy. Pakidać jaje biez adkazu było b nie pa-bratersku. To vaźmu na siabie śmiełaść pakłanicca Majstru ŭ poŭny rost.

Rasija — łapik łandšaftu, jaki adździalaje nas, vialikabiełarusaŭ, ad Kitaja, kultury jakoha ja pakłaniajusia, mocy jakoha bajusia. Rasija — heta biarozka: čornaja drapinka, biełaja drapinka, pupyški, huba, kareńnie, stvoł. Biarosta, na jakoj vydrapvalisia pieršyja piśmiennyja pomniki našaj ahulnaj historyi. Krona. Haliny. Jak žyć mnie, dreva? Usłuchoŭvajusia — niama adkazu. Tolki dziubaje pa susiedniaj saśnie dziacieł.

Ja chaču abniać ciabie, rasijskaja miadźviedzica. Zapuścić palcy ŭ tvaju poŭść. Zazirnuć u tvaje hlinianyja vočy. Tysiačahodździ zachopniki z Uschodu dy Zachadu trymali ciabie na łancuhu. Manhoły vymušali ciabie tančyć, teŭtoncy — śpiavać «Ave Maryja». I voś ty raźniavoliłasia, vypruciłasia, ustała na zadnija łapy. Mažnaja i pryhožaja istota, jakaja viedaje, jak treba žyć usioj płaniecie.

Ja chaču paškadavać ciabie, staražytny Kreml. Pryjdzi da nas ź miadźviedzicaj. Siadź la našaha samavara. Taki vieličny, taki kołki. I taki krochki. Naciśnieš macniej — pakryŭdzicca. Kreml vielmi kryŭdlivy, bo jahonaje serca dbaje pra spraviadlivaść. Sabor Vasila Błažennaha — ja baču ciabie smačniutkim piernikam, jaki pryjemna kazyča straŭnik. Cukrovaja pudra, karamiel, hłazura. Jaki kandytar prydumaŭ ciabie, kab spakušać nas, vialikabiełarusaŭ?

Ja chaču spaścihnuć ciabie, matroška. Uziać u dałoni. Piaščotna pacałavać. Prykłaścisia vucham da dziavočaha tvaru. Što tam kažuć unutry ciabie najmienšyja matroščynki? Pra što viaduć spradviečny apovied? Jakija tajamnicy chavaje ŭ siabie najkrachiutkaja ź ich? Dajdzi da hetaha niemaŭlaci praz halereju raznaściežvańniaŭ. Uzirnisia ŭ tvar i zrazumiej, što jana — Pucin. Ziernie, ź jakoha narasła ty, susiedka.

Rasii nie było da Pucina i nie budzie paśla Pucina. Pucin jaje stvaryŭ, i Pucin zabiare z saboj na Niabiosy, kali projduć nakanavanyja jamu try miljony hadoŭ.

Pucin — heta Lenin, Pucin — heta Stalin. Mikałaj II — heta Pucin, i Macilda — taksama Pucin. Pucin — heta Navalny, Pucin — heta Siarebranikaŭ. Pucin — heta Sałaŭjoŭ, Pakłonskaja i Arkadź Hajdar. Ale i Ksienia Sabčak — taksama Pucin. I tym bolej Miadzinski. Byvaje Pucin — Kisialoŭ i Pucin — Prachanaŭ, ale i Sarokin — Pucin, i Puškin — Pucin. Siarhiej Łaŭroŭ — Pucin, i Michaił Hałuścian — Pucin. Pucin byvaje strohi, ale byvaje i łahodny. Pucin — heta strohi baćka ruskaha narodu i jahonaja piaščotnaja maci. Kali b u nas, biełarusaŭ, nie było Łukašenki, my b ščyra pakłanialisia Pucinu, bo Pucin jakoha-niebudź hatunku vielmi patrebny słavianam.

Vodka. Ruskaja vodka. Ź ikroj i bieź jaje. Ja chaču pić ciabie, vodka, pić kaŭšami, u poŭnaje horła, kab zrazumieć ciabie, Rasija. Ja chaču stać taboj. Ja chaču lažać u sumiocie, hladzieć u zornaje nieba i kryčać u vyšyniu vieršy Majakoŭskaha. Nie dla taho, kab pakryŭdzić nieba. A kab jano, nieba, viedała, chto tut hałoŭny. A paśla ja chaču ačuniać, pryjści damoŭ, vylečyć pnieŭmaniju i da samaha skonu hladzieć tolki Pieršy kanał i jašče niamnoha — TNT, kab paśmiajacca.

Rasija heta śnieh. Bialutki, jak biarozka. Vyciahni dałoń, złavi śniažynku i pabač u joj hieahrafičnyja abrysy vialikaj dziaržavy. Usie śniahi śvietu pačynajuć svajo žyćcio tut. Z Rasii ledzianyja kryhi płyvuć u Antarktydu. I na ich zadumienna šavolacca miadźviedzi. Biełyja. Buryja. Žoŭtyja. Fijaletavyja.

Čas ad času Pucin siadaje za styrno ŭniviersalnaha reaktyŭnaha bambardziroŭščyka i ablataje ŭsiu Rasiju, ad Daniecka da Alepa. Jon hladzić uniz, spakojny, vieličny ŭładar. Car razmaŭlaje z usimi: i ź biełymi miadźviedziami, i z burymi miadźviedziami, i z Šajhu, i ź Siečynym, i ź nierpami, i z tyhrami. I ŭsie rasijanie vychodziać da samalota Pucina i fatahrafujucca ź im. Ty bačyš śniežny śled nad hałavoj, u ściudzionym łazurku? Heta pralacieŭ zimny bambardziroŭščyk Pucina, zabiaśpiečvajučy spakoj i raŭnavahu Dabra.

Rasijskaja mara — heta mara pra śnieh. Kaliści našaja małodšaja susiedka sabrałasia z pamiesnych kniastvaŭ jak pravincyja Vialikaha Kniastva Litoŭskaha dziela taho, kab źbierahčy nas, vialikabiełarusaŭ, ad Tamierłana. Z tych časoŭ nichto bolej nie apahańvaŭ jaje biełyja śniahi, jaje miadźviedziaŭ, jaje biarozčyny. My abaranili susiedku i ad Napaleona, i ad banderaŭcaŭ.

Treńkańnie bałałajki. Jaje zahadkavaść, niespaścihalnaja trochvuholnaść. Jaje try struny — heta try struny ruskaj dušy. La — viasiołaja, pjanaja, siabroŭka harmoški. Jana hučyć jak «Śviecić miesiac, śviecić jasny». Mi — zadumiennaja, praniknionaja — stvoranaja, kab naradžać «Iz-za vostrava na strežań». Treciaja, taksama mi, — hieraičnaja, bajavitaja, heta «Kambat baciania, baciania kambat». Praviadzi palcami pa strunach i paznaj u akordzie śniažynku. Biarozavy sok. Pucina. Prachanava. Dalahlad. Śniežny śled u niebie.

Siarod mnostva idej, što abiacajuć nam adzinstva ź jaje śniahami, lažyć ideja biełaruskaha mira. Biełaruski mir — što heta? Adnych jon pužaje napaminam pra BNR, inšych adšturchoŭvaje pierahinami Rečy Paspalitaj. Ale pobač ź Biełaruśsiu ziamnoj, jakaja składajecca ź ziamiel, lasoŭ, miehapolisaŭ i IT-industryi, jość jašče Biełaruś horniaja, ź jakoj na navakolle padaje niekalki kropiel favorskaha śviatła. Dzie praliłosia hetaje śviatło — tam nastaje Biełaruś. I ŭ hetym vymiareńni i Macilda — Biełaruś, i Lenin — Biełaruś, i Šajhu — Biełaruś, i miadźviedzi — taksama Biełaruś. Biełaruski mir nie varožy dla navakolnaha śvietu. Biełaruski mir — heta luboŭ i dabrabyt. My biarom vas da siabie: bałałajka, vodka, matroška, kreml i Sabor Vasila Błažennaha. Ty — častka Biełaruskaha miru, bracie Alaksandr Prachanaŭ. Usiamu hetamu znojdziecca miesca ŭ zamožnaj i prybranaj chacinie Biełarusi ź jaje staranna vyskablenaj padłohaj.

Ja chaču ŭ Rasiju. Chaču schadzić u spartovuju zału razam z Pucinym. Chaču sieści ŭ jahony samalot druhim piłotam. Ja chaču nabrać poŭnuju žmieniu śniehu i jeści jaho, adčuvajučy, jak ściudziony kryštal pieratvarajecca ŭ haračuju vilhać, u biarozavy sok słavianskaj dušy.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?