«Pry hetym apramieńvańnie nie pakidaje śladoŭ, u adroźnieńnie ad toj ža chimii», — zaŭvažyŭ Andrej Kuźmin.

Taksama jon pakazaŭ bint, jaki ŭvachodzić u vajskovuju aptečku Minabarony, i raspavioŭ, što jon taksama apramienieny.

«Bint prajšoŭ apracoŭku radyjacyjaj i ciapier całkam sterylny, jak i sardečnyja kłapany, bijapratezy kostak, kaśmietyka i navat čaj», — pieraličyŭ navukoviec.

Uvohule ciapier najbolš zapatrabavana apramieńvańnie pradukcyi mienavita miedycynskaha pryznačeńnia. Ale pry nieabchodnaści taksama jamu padviarhajucca vyraby dla patreb enierhietyki i ŽKH dla nadańnia im novych ułaścivaściaŭ.

«U Vialikabrytanii takim sposabam sterylizujuć navat kaŭbasu. Paśla takoj apracoŭki kaŭbasa zachoŭvajecca ŭ dva razy daŭžej, ale i cana atamnaja. U Biełarusi pakul da hetaha nie dajšli», — skazaŭ Kuźmin.

Jon padkreśliŭ, što takaja apracoŭka — absalutna biaśpiečnaja, bo nijakich śladoŭ radyjacyi nie zastajecca, jak tolki spyniajecca radyjacyjnaje ŭździejańnie. Pry hetym pradukty biaśpiečnyja i absalutna sterylnyja. Inšymi sposabami takoj stupieni sterylizacyi, maŭlaŭ, damahčysia ciažka.

Čytajcie taksama:

«Čarnobyl budzie z nami nie 30 i navat nie 300 hadoŭ». Inžynier-fizik — pra novyja ryzyki dla Biełarusi ŭ suviazi z uvarvańniem rasijskich vajskoŭcaŭ na ŭkrainskija AES

«Heta zbroja vypalenaj ziamli». Što takoje «brudnaja bomba» i što rabić, kali jaje padarvuć u Biełarusi

«Niamała kaštoŭnych lasoŭ apynulisia pa-za miežami achoŭnych terytoryj». Bijołah pra toje, što adbyvajecca ź lesam

Клас
4
Панылы сорам
14
Ха-ха
3
Ого
20
Сумна
0
Абуральна
16